Grčevi u mišićima česta su i vrlo neugodna pojava koja može zadesiti svakoga, bez obzira na dob, spol ili fizičku kondiciju. Riječ je o iznenadnim nehotičnim kontrakcijama mišića koje izazivaju oštru bol i osjećaj napetosti.
Mišićni spazmi, poznati i kao grčevi mišića, predstavljaju nagle, nehotične kontrakcije jednog ili više mišića, koje se najčešće javljaju iznenada i bez prethodnog upozorenja. Ova pojava može nastupiti u bilo kojem trenutku – prilikom buđenja, usnivanja ili čak tijekom dubokog sna. Karakterizira ih intenzivna, oštra bol i osjećaj ukočenosti koji može biti vrlo neugodan, pa čak i probuditi osobu iz sna.
Iako se spazmi mogu javiti u gotovo bilo kojem mišiću tijela, noge – a osobito mišići potkoljenice – najčešće su zahvaćeni. U takvim slučajevima bol zna biti izrazito jaka i može trajati od nekoliko sekundi do nekoliko minuta. Osjećaj ukočenosti, oslabljena pokretljivost i nelagoda mogu potrajati i znatno duže nakon što sam grč prestane.
Noćni grčevi u nogama – sve češći poremećaj
Spazmi koji se javljaju tijekom spavanja, poznati i kao noćni grčevi u nogama, sve su češća pojava kod odraslih osoba. Oni su posebno neugodni jer često remete san i uzrokuju nagla buđenja. Istraživanje objavljeno 2012. godine u časopisu American Family Physician pokazalo je da se gotovo 60% odraslih osoba barem jednom u životu suočilo s ovim problemom. Štoviše, istraživanje iz 2017. godine otkrilo je da se učestalost ove pojave znatno povećava kod osoba starijih od pedeset godina.
Iako je poznato da ovi grčevi najčešće zahvaćaju mišiće nogu, točan uzrok još uvijek nije u potpunosti razjašnjen. No, postoje brojna nagađanja i teorije koje pokušavaju objasniti zašto do njih dolazi.
Mogući uzroci – kombinacija faktora
Jedna od često spominjanih teorija ističe utjecaj suvremenog načina života na povećanu učestalost spazama. Naši preci, koji su svakodnevno izvodili čučnjeve i polučučnjeve prilikom sakupljanja hrane ili boravka u prirodi, svojim su tijelima pružali stalno istezanje i kretanje. Današnji sjedilački način života, gdje dominira boravak na stolicama, kaučima i uredskim stolicama, dovodi do smanjenja fleksibilnosti i smanjenog istezanja mišića, što povećava rizik od grčeva.
Druga teorija govori o položaju tijela tijekom spavanja. Naime, mnogi ljudi dok spavaju drže stopala u takozvanoj plantarnoj fleksiji, što znači da su nožni prsti usmjereni prema dolje, a kut između potkoljenice i gornje strane stopala se povećava. Ovakav položaj dovodi do skraćivanja mišića stražnje strane potkoljenice. Ako stopalo dugo ostane u tom položaju, čak i najmanji pokret može potaknuti grč.
Sezonske varijacije i neurologija grčeva
Zanimljivo je da su neka istraživanja, uključujući i rad dr. Scotta Garrisona, profesora obiteljske medicine sa Sveučilišta Alberta, pokazala da su noćni grčevi u nogama češći tijekom ljeta nego zimi. Garrison navodi da ovi grčevi nisu prvenstveno mišićni problem, već rezultat neuromuskularne disfunkcije. Naime, prema njegovim istraživanjima i elektromiografskim testovima, pokazalo se da živci koji izlaze iz kralježnice i povezuju se s mišićima potkoljenice igraju ključnu ulogu u nastanku spazama.
Povećana izloženost suncu tijekom ljetnih mjeseci potiče stvaranje vitamina D, koji, između ostalog, podržava pravilnu funkciju živčanog sustava. Brža regeneracija živčanih vlakana tijekom toplijih mjeseci mogla bi dovesti do povećane osjetljivosti i većeg broja spontanih kontrakcija mišića, odnosno grčeva.
Ostali faktori rizika i uzroci
Osim položaja tijela i životnih navika, postoji niz dodatnih čimbenika koji mogu povećati rizik od nastanka mišićnih grčeva:
Dehidracija – pojačano znojenje bez odgovarajuće nadoknade tekućine može dovesti do neravnoteže elektrolita, što potiče grčeve.
Nedostatak minerala – niski nivoi kalcija, magnezija i kalija značajno povećavaju vjerojatnost grčeva.
Uporaba lijekova – posebno se ističu diuretici (koji izbacuju elektrolite iz tijela), lijekovi za astmu i određeni antihipertenzivi.
Trudnoća – hormonalne promjene i povećana opterećenost mišića u kasnijim fazama trudnoće mogu izazvati česte grčeve, osobito noću.
Kronične bolesti – dijabetes, hipertenzija, bolesti perifernih živaca i artritis mogu povećati osjetljivost na grčeve.
Mentalno zdravlje – stanja poput depresije također mogu posredno doprinijeti nastanku grčeva zbog smanjenog kretanja i učinka pojedinih lijekova.
Fizička neaktivnost ili pretjerano opterećenje mišića – i sjedilački način života i intenzivna fizička aktivnost bez odgovarajućeg istezanja mogu biti problematični.
Zaključak
Mišićni grčevi, iako često bezopasni, mogu biti vrlo bolni i neugodni, pogotovo kada narušavaju kvalitetu sna. Iako još uvijek ne postoji univerzalni lijek ili terapija, razumijevanje potencijalnih uzroka i faktora rizika može pomoći u njihovoj prevenciji. Održavanje hidratacije, pravilna prehrana, redovito istezanje i izbjegavanje dugotrajnog sjedenja ili nepovoljnog položaja stopala mogu značajno umanjiti učestalost i intenzitet grčeva.
Ako grčevi postanu česti, intenzivni ili se pojavljuju u kombinaciji s drugim simptomima, preporučuje se savjetovanje s liječnikom kako bi se isključili ozbiljniji uzroci i odredio odgovarajući tretman.
