U ovom tekstu ćemo detaljno objasniti o kojem sindromu se radi, koji su njegovi simptomi, uzroci i, naravno, što možete učiniti kako biste se nosili s njim.
Ako ste primijetili da mokrite manju količinu urina tokom dana, ali se pritom često budite noću kako biste otišli u WC, to može biti znak da imate problema s mokraćnim sustavom. Iako vas mokrenje obično ne peče ni ne boli, simptomi koji uključuju iznenadnu i intenzivnu potrebu za mokrenjem mogu biti neugodni i iritantni. Možda ste primijetili da osjećate nagli pritisak u donjem dijelu trbuha, iznad stidne kosti, što uzrokuje poteškoće u odgađanju mokrenja. U nekim slučajevima, čak se dogodi i da „pobjegne“ nešto mokraće prije nego što stignete do WC-a. Nakon što se pomokrite, obično se ne osjeća velika količina mokraće, ali osjećaj olakšanja može biti iznenađujuće snažan. Ipak, u roku od pola sata ponovo osjećate jaku potrebu za mokrenjem.
Ovi simptomi koji ste možda već iskusili ukazuju na stanje koje se naziva sindrom prekomjerno aktivnog mokraćnog mjehura (PAMM), poznat i kao OAB (Overactive Bladder). Ovaj sindrom karakteriziraju tri glavna simptoma, a najvažniji je tzv. urgencija — iznenadna, jaka i neodgodiva potreba za mokrenjem. Drugi simptom koji se javlja kod trećine bolesnika je urgentna inkontinencija, što znači nevoljno otjecanje urina odmah nakon što osjetite urgenciju. Treći simptom uključuje učestalo mokrenje, odnosno mokrenje više od osam puta u 24 sata, a u nekim slučajevima i noću (noktura), kad se budite više od jednom zbog potrebe za mokrenjem.
PAMM se javlja u dva oblika. Jedan je funkcionalni oblik, u kojem ne postoji ozbiljna organska bolest, ali funkcija mokraćnog mjehura je narušena. Ovaj oblik može biti uzrokovan raznim faktorima kao što su prekomjerno korištenje alkohola i kofeina, uzimanje diuretika, pa čak i starenje koje uzrokuje smanjenje kontrole nad mokrenjem. Psihološki faktori kao što su stres, anksioznost ili nervoza također mogu igrati značajnu ulogu. Iako se često smatra manje ozbiljnim, ovaj oblik PAMM može biti vrlo ometajući i ozbiljno utjecati na kvalitetu života, osobito ako obavljate posao koji zahtijeva duže sjedenje ili putovanja, poput vozača ili radnika na pokretnoj traci.
S druge strane, postoje i slučajevi gdje je PAMM posljedična bolest, izazvana ozbiljnijim zdravstvenim problemima poput neuroloških bolesti (Parkinsonova bolest, multipla skleroza), šećerne bolesti ili bolesti srca. Također, urološke bolesti poput povećane prostate, kamenaca u mokraćnom mjehuru ili donjim mokraćovodima, pa čak i tumori mokraćnog mjehura, mogu biti uzroci PAMM. U takvim slučajevima sindrom prekomjerno aktivnog mjehura postaje ozbiljna posljedica osnovne bolesti, što zahtijeva specifično liječenje uzroka.
Važno je razumjeti razliku između funkcionalnog oblika PAMM, koji obično nije povezan s ozbiljnim zdravstvenim problemima, i drugog oblika koji nastaje zbog neuroloških ili uroloških bolesti. Iako funkcionalni oblik može biti izazvan vanjskim faktorima poput loših životnih navika, on također može značajno utjecati na vaš svakodnevni život. Osim što može ometati profesionalne aktivnosti, PAMM može narušiti i vaše osobne i socijalne interakcije. Ljudi s ovim sindromom često izbjegavaju putovanja, odlazak u kino ili kazalište, pa čak i spolne aktivnosti. S obzirom na to da sindrom može imati tako veliki utjecaj na kvalitetu života, izuzetno je važno prepoznati simptome i pravovremeno potražiti stručnu pomoć.
Kao i s mnogim drugim zdravstvenim problemima, ključ za uspješno liječenje PAMM-a je pravovremena dijagnoza i prilagodba vašeg životnog stila kako biste smanjili simptome. Prepoznavanje simptoma i traženje odgovarajuće terapije mogu značajno poboljšati kvalitetu života i pomoći u smanjenju nelagode koju PAMM može izazvati.
