U današnjem članku vam pišemo na temu crvenog mesa, njegovih prednosti i opasnosti, kao i njegovog mesta u zdravoj ishrani. Crveno meso, poput govedine, svinjetine i divljači, dugo je bilo predmet rasprava u svetu nutricionizma, a njegova uloga u ishrani često je u senci različitih mišljenja i istraživanja.
Crvena mesa su poznata po tome što sadrže tamno mišićno tkivo zbog veće koncentracije mioglobulina. Ova vrsta mesa bogata je hranljivim tvarima koje su od izuzetne važnosti za rast i razvoj, kao i za regeneraciju mišića. Posebno je značajna za decu, trudnice, starije osobe sa sarkopenijom (gubitak mišićne mase), fizičke radnike i sportiste. Stručnjaci se slažu da je crveno meso teško zameniti biljnom hranom, jer sadrži esencijalne sastojke poput hem gvožđa i vitamina B12, koji su ključni za nervni sistem, energiju i proizvodnju crvenih krvnih zrnaca.
Međutim, crveno meso često se povezuje sa zdravstvenim rizicima, posebno kada se konzumira u velikim količinama ili kada se koristi prerađeno meso. Naime, brojna istraživanja sugerišu da prekomerna konzumacija prerađenog crvenog mesa može povećati rizik od kardiovaskularnih bolesti i karcinoma debelog creva. Za ove negativne efekte često je odgovorna ljudska neumerenost, kao i neprikladni načini pripreme.
Ipak, kada se crveno meso konzumira u umerenim količinama i priprema na pravi način, može doneti mnoge koristi. Crveno meso sadrži sve esencijalne aminokiseline, što ga čini idealnim za regeneraciju i izgradnju mišića, a posebno se preporučuje starijim osobama sa sarkopenijom. Preporučuje se konzumacija crvenog mesa 2 do 3 puta nedeljno, jer je bogato i ključnim mineralima poput gvožđa, cinka, selena i vitamina B12, koji su važni za sintezu DNK, rad imunog sistema i prevenciju anemije.
Ipak, ključno je kako se crveno meso priprema. Stručnjaci, poput nutricionistkinje Rade Vejin, preporučuju da se crveno meso priprema kuvanjem, dinstanjem, pečenjem u rerni ili u marinadi, dok treba izbegavati prženje, roštiljanje i pečenje na visokim temperaturama, jer to može dovesti do stvaranja kancerogenih hemijskih jedinjenja. Uzimanje crvenog mesa u umjerenim količinama, pripremljeno na zdrav način, ne predstavlja ozbiljan zdravstveni rizik.
Kada se crveno meso svakodnevno koristi, posebno u obliku prerađenih suhomesnatih proizvoda, može povećati rizik od karcinoma debelog creva, zbog hemijskih jedinjenja koja nastaju tokom neprikladnih tehnika pripreme, poput roštiljanja i prženja. Za izbegavanje tih rizika, važno je da meso pripremamo na niskim temperaturama, a mariniranje s maslinovim uljem, začinima i belim lukom može smanjiti oksidaciju i formiranje štetnih jedinjenja.
Kada govorimo o zameni crvenog mesa, belo meso i riba mogu biti alternativa, ali nutricionisti napominju da crveno meso ima kvalitetnije hranljive tvari. Za optimalan unos crvenog mesa, preporučuje se 2 do 3 porcije nedeljno, sa količinama od 100 do 110 grama po obroku. Ove preporuke, zajedno sa konzumacijom belog mesa i ribe 3 do 5 puta nedeljno, mogu pomoći u održavanju uravnotežene ishrane i zadovoljenju potrebnih proteina, dok se istovremeno smanjuje rizik od prekomerne konzumacije nezdravih vrsta mesa.
Sve u svemu, crveno meso može biti izuzetno korisno za zdravlje, ali samo kada se koristi u umerenim količinama i kada se pravilno priprema. Preporuka nutricionista je da se izbegavaju visoke temperature pripreme i prerađeni mesni proizvodi, a da se u ishranu uključe i biljne alternative za izbalansiranu i zdravu ishranu
