Većina nas ima i voli svoje sobne biljke.Danas Vam donosimo savet kako da na potpuno besplatan način oživite Vaše usnule lepotice i date im sjaj.

Zaljubljenici u sobne biljke često ulažu mnogo truda, vremena i novca kako bi njihove zelene lepotice izgledale bujno, zdravo i raskošno. Međutim, uprkos svim naporima, mnogi se suočavaju sa bleđim listovima, beživotnim stablima i nedostatkom cvetova. Ako ste se i vi našli u toj situaciji i mislite da je vaša “sobna džungla” nepovratno pretvorena u sušni pejzaž – ne očajavajte. Rešenje možda već svakodnevno prolazi kroz vaše ruke… i završava u sudoperi!
Tajno đubrivo koje već imate u kuhinji
Umesto da posegnete za skupim i često hemijskim đubrivima, priroda nudi jedno jednostavno, besplatno i vrlo efikasno rešenje: voda u kojoj kuvate jaja ili krompir. Iako na prvi pogled deluje obično, ova tečnost je prava mineralna bomba za biljke, puna hranljivih sastojaka koji pospešuju rast, jačaju biljke i vraćaju im sjaj.
Evo zašto je ova voda toliko korisna:

Voda od kuvanih jaja – bogata je kalcijumom, koji je ključan za razvoj jakih ćelijskih zidova biljaka. Redovna upotreba ove vode može sprečiti žutilo lišća i pomoći biljkama da održe svoju vitalnost.

Voda od kuvanog krompira – sadrži skrob i minerale koji prirodno podstiču rast. Osim što jača biljke, stvara uslove za bolju apsorpciju nutrijenata iz zemlje.Važno: voda koju koristite za biljke ne sme biti posoljena! Ako ste tokom kuvanja dodavali so, koristite je za supu, a ne za zalivanje biljaka.

Kako koristiti ovu prirodnu tečnost

Primena je jednostavna i brza. Kada skuvate jaja ili krompir:

Sačekajte da se voda potpuno ohladi.

Sipajte je direktno u saksiju kao što biste to učinili sa običnom vodom.

Najbolje rezultate ćete videti ako ovu praksu ponavljate jednom nedeljno.

Već nakon nekoliko upotreba, primetićete da su biljke svežije, listovi sjajniji, a cvetovi brojniji i dugotrajniji.
Još prirodnih trikova za zdravije biljke
Ako želite dodatno da obogatite zemlju i poboljšate uslove za rast, isprobajte i sledeće prirodne aditive:

Kore od banane – zakopajte ih u zemlju. One su bogate kalijumom, koji stimuliše obilno cvetanje.

Talog od kafe – odličan je za biljke koje vole kiselo zemljište, poput azaleja i hortenzija. Ne preterujte – previše može promeniti pH vrednost zemlje.

Mlevene ljuske jaja – dodatni izvor kalcijuma, koji jača korenov sistem i balansira kiselost zemljišta.

Zaključak

Umesto da svakodnevno bacate dragocene ostatke iz kuhinje, iskoristite ih kao prirodno đubrivo koje vam je uvek na dohvat ruke. Voda od kuvanih jaja ili krompira, uz pomoć nekoliko dodatnih sastojaka poput banana i ljuski jaja, može potpuno preobraziti vaše biljke.
Priroda već ima odgovore – samo ih treba prepoznati i primeniti. Sledeći put kad pripremate ručak, setite se da ne bacate ono što vašim biljkama može značiti život. Jer čak i najlepši tropski vrt može početi sa jednom šoljom – vode iz kuvanog jajeta.
BONUS TEKST
Danas Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici obeležavaju praznik posvećen Svetom Benediktu Nursijskom, čoveku koji je svoj život posvetio potpunoj predanosti Bogu i postao jedan od ključnih stubova hrišćanske monaške tradicije. Rođen 480. godine u Nursiji, na teritoriji današnje Italije, Benedikt je ostao zapamćen ne samo kao osnivač zapadnog monaštva, već i kao svetitelj čije je delovanje ostavilo dubok i trajan uticaj na duhovni život Evrope.

Duhovni put Benedikta Nursijskog
Iako je rođen u uglednoj porodici i imao pristup obrazovanju, Benedikt je vrlo rano uvideo da ga knjižna znanja udaljavaju od duhovne istine. Shvatio je da se istinsko znanje ne stiče knjigama, već tišinom, molitvom i unutrašnjim naporom. Zbog toga je napustio svetovne studije i povukao se u manastir.
Ali ni manastirski život mu nije pružio potpuni mir. Tražeći potpunu duhovnu tišinu i distancu od sveta, Benedikt se povukao u pećinu na planinskim vrletima, gde je naredne tri godine živeo kao isposnik, potpuno posvećen molitvi i samoći. U tom periodu, ljudi su mu na kanapu spuštali hranu kako ga ne bi ometali i kako bi bio sačuvan od svakog oblika ljudske slave.
Tokom tog pustinjačkog života, bio je suočen s raznim iskušenjima. Posebno se borio sa telesnim strastima, i kako bi ih pobedio, praktikovao je ekstremne metode – valjao se go po koprivi i trnju, želeći da u potpunosti očisti duh i telo od svake grešne misli. Takva posvećenost donela mu je duhovnu snagu i, kako se veruje, darove čudotvorstva.

Čuda i isceljenja
Sveti Benedikt je bio poznat po mnogim čudima. Među najpoznatijima je događaj kada mu je ponuđena otrovan čaša vina, koju je on prekrstio – i tada je čaša pukla, što je tumačeno kao Božja intervencija.
Vremenom je stekao moć da leči, izgoni zle duhove, pa čak i da vaskrsava mrtve. Njegov ugled među vernicima rastao je, ali je on uvek ostajao dosledan skromnosti i duhovnoj jednostavnosti.