Kada postoji sumnja na šlog, brzina reakcije može spasiti život. Postavljanjem samo tri ključna pitanja možete brzo proceniti situaciju i odlučiti o hitnoj pomoći. Ovi jednostavni koraci pomažu da prepoznate ozbiljnost stanja i reagujete na vreme, jer svaka minuta može biti presudna…
Vest da je ministar Darko Glišić doživeo moždani udar šokirala je javnost, ali je istovremeno podsetila na važnost brzog prepoznavanja prvih simptoma. I pored velikog napretka medicine, u ovakvim situacijama svaka sekunda je presudna – upravo ona može biti razlika između života sa teškim posledicama i potpunog oporavka.
- Moždani udar, poznat i kao šlog, najčešće se javlja naglo, bez prethodnih upozoravajućih znakova. Zato je važno znati kako reagovati. Jednostavan FAST test može spasiti život. On obuhvata četiri ključna znaka: lice, ruke, govor i vreme. Ako osoba ne može da se pravilno nasmeje ili joj je osmeh iskrivljen, ako ne uspeva da podigne obe ruke ili joj jedna odmah pada, ako ima problema da ponovi rečenicu ili joj se govor zapliće – to su alarmi da je šlog u toku. U tom trenutku najvažnije je odmah pozvati hitnu pomoć, jer svako odlaganje smanjuje šanse za oporavak.
Pored ovog, sve češće se koristi i prošireni BE FAST test, koji uključuje i ravnotežu i vid. Nagli gubitak orijentacije, nemogućnost održavanja stabilnog hoda ili jaka vrtoglavica, kao i iznenadno zamućenje ili gubitak vida na jednom oku, dodatno ukazuju na moždani udar. Lekari upozoravaju da se simptomi ne javljaju uvek istovremeno – dovoljan je i jedan znak da bi se posumnjalo i reagovalo. Ne postoji sigurno vreme kada je “u redu sačekati”. Upravo brzina reakcije presudno utiče na krajnji ishod. U bolničkoj praksi koriste se lekovi koji razbijaju krvne ugruške, ali njihova efikasnost je najveća u prvih tri do četiri sata nakon pojave simptoma. Nakon tog perioda rizik raste, a efekat terapije slabi.
- Nažalost, mnogi ljude i dalje potcenjuju prve znakove – poput blagog trnjenja ruke, zamućenog vida ili otežanog govora – misleći da je dovoljno da odmore ili prespavaju problem. To može biti fatalna greška. Ponekad se moždani udar javlja i tokom sna, pa se osoba probudi već sa simptomima, što dodatno otežava lečenje.
Statistika pokazuje da u Srbiji svake godine više od 25.000 ljudi doživi moždani udar, a veliki broj ostaje sa trajnim invaliditetom. Upravo zato je edukacija ključna. Nije potrebno medicinsko znanje da bi se pomoglo – dovoljno je da se simptomi prepoznaju i odmah pozove hitna pomoć. Iako je ministar Glišić imao sreću da bude brzo prebačen u bolnicu, mnogi pacijenti nisu te sreće. Njegov slučaj je podsetnik da šlog ne bira – može pogoditi svakoga, bez obzira na godine, profesiju ili status.
- Osim brzog reagovanja, važnu ulogu ima i prevencija. Kontrola krvnog pritiska, zdrava ishrana, redovno vežbanje, izbegavanje pušenja i alkohola, kao i redovne provere šećera i holesterola značajno smanjuju rizik. Prevencija možda nije glamurozna, ali je najvažniji oblik zaštite.
Ovaj slučaj pokazuje koliko je znanje najjače oružje u kritičnim trenucima. Prepoznati simptome, reagovati bez odlaganja i odmah pozvati pomoć – to su tri koraka koji spašavaju živote. Jer kada je reč o moždanom udaru, drugu šansu ne dobijaju svi.