U današnjem članku, osvrćemo se na sve češće i snažnije oluje koje pogađaju naš region, izazivajući poplave, vanredne situacije i brojne štete. U jeku tih vremenskih nepogoda, fizičar Nikola Cvetanović je podijelio važne savjete koji mogu spasiti živote kada nas iznenadi grmljavina.
Cvetanović upozorava da grom nije bezazlen, već predstavlja jednu od najmoćnijih pojava u prirodi. Iako sve izgleda kao tren, jedan udar munje zapravo podrazumijeva više brzih i snažnih udara, koji se događaju u veoma kratkom vremenskom periodu. Električni naboj teži najkraćem putu do tla, pa su zbog toga najugroženije najviše tačke u okruženju.
Prema stručnjaku, ključno je da se u toku grmljavine sklonimo sa otvorenih prostora. Ukoliko se zateknete napolju, potrebno je brzo djelovati. Idealno bi bilo pronaći zatvoren prostor sa gromobranskom zaštitom, kao što je stambena zgrada. U slučaju da takav objekat nije dostupan, veoma dobru zaštitu može pružiti i automobil.
Zašto je to tako? Cvetanović objašnjava da automobil funkcioniše kao Faradejev kavez – metalna konstrukcija koja onemogućava prodor električnog polja u unutrašnjost. Čak i ako grom pogodi vozilo, struja se kreće po njegovoj spoljašnjosti, bez ugrožavanja ljudi unutra. Ista zaštita važi za avione i autobuse, jer su i oni projektovani da izdrže električne udare, zahvaljujući posebnim sistemima unutar konstrukcije.
Jedna od čestih zabluda jeste da mobilni telefoni privlače gromove. Međutim, Cvetanović tvrdi da za to nema naučnih dokaza. Iako nije preporučljivo držati telefon tik uz glavu tokom oluje, nošenje u džepu ili torbi ne povećava rizik. Ovaj mit je, prema njegovim riječima, potpuno neutemeljen.Kada je riječ o opasnim lokacijama tokom grmljavinskog nevremena, Cvetanović posebno upozorava na:
Otvorena polja
Planine
Visoka stabla
Vodene površine
Boravak pored stabala treba izbjegavati, jer su ona čest „meta“ gromova upravo zato što su najviša tačka u okolini. Ukoliko se nađete u većoj grupi ljudi, preporučuje se da se razdvojite – jer grupisana tijela predstavljaju veći cilj za udar.
Ako ne postoji sklonište u blizini, najbolji način da se zaštitite jeste da čučnete – ali ne da ležite. Time se smanjuje kontakt sa zemljom, kao i visina tijela, što dodatno umanjuje vjerovatnoću da budete pogođeni.
U urbanim sredinama, opasnost ne dolazi samo sa neba. Podzemne instalacije, kao što su kablovi, cijevi i metalni vodovi, mogu prenijeti električni udar kroz objekat. Zbog toga se preporučuje isključivanje osjetljive elektronike iz struje – naročito uređaja sa čipovima, poput računara i televizora. Takođe, treba izbjegavati tuširanje i pranje ruku tokom oluje, jer voda provodi struju, a cevi mogu poslužiti kao kanal za elektricitet.
Zanimljiv i koristan trik za procjenu udaljenosti groma jeste brojanje sekundi između munje i zvuka groma. Ako izbrojite tri sekunde – to znači da je grom udaljen približno jedan kilometar. Svjetlost se širi brže od zvuka, pa razlika u vremenu može da posluži kao indikator blizine opasnosti.
Statistike pokazuju da više muškaraca nego žena strada od udara groma. Razlog tome, prema Cvetanoviću, leži u činjenici da su muškarci češće angažovani na poslovima na otvorenom, te se češće bave ribolovom i sportovima na vodi. U Sjedinjenim Američkim Državama, odnos poginulih je tri prema jedan u korist muške populacije.
Ukoliko ipak dođe do udara groma i neko bude pogođen, veoma je važno znati kako reagovati. Osoba pogođena gromom nije opasna po okolinu – ne zadržava električni naboj, što znači da je bezbjedno prići i pomoći. Odmah treba pozvati hitnu pomoć, a do dolaska ljekara, poželjno je započeti sa reanimacijom – uključujući masažu srca i vještačko disanje. Pribranost i brzo djelovanje mogu spasiti život.
Na kraju, Cvetanović zaključuje da strah od grmljavine ne treba da bude paralizujući. Umjesto toga, treba ga pretvoriti u motivaciju za oprezno ponašanje. Uz osnovno znanje, zdrav razum i svijest o rizicima, moguće je izbeći opasnost i sačuvati živote.
Iako priroda pokazuje svoju moć, uz dobru pripremu možemo ne samo da preživimo najžešće oluje, već da iz njih izađemo otporniji, mudriji i spremniji za ono što nas čeka.
