Statistika pokazuje da čak 70 do 80 procenata ljudi ima nedostatak najmanje tri važna vitamina ili minerala, što ozbiljno ugrožava imuni sistem i povećava podložnost bolestima.U našem tekstu otkrijte kako da nadomjestite sve potrebne vitamine.
Za očuvanje snažnog i otpornog organizma važno je obratiti pažnju na količinu vitamina i minerala koje unosimo. Njihov nedostatak ne nastaje preko noći, već se razvija postepeno, gotovo neprimetno. To je proces koji djeluje „akumulativno“, samo u negativnom smislu – kako vrijeme prolazi, deficit postaje sve izraženiji. Kada simptomi postanu vidljivi, tada je već teže nadoknaditi ono što nedostaje, jer obnavljanje nivoa vitamina zahtijeva duži period, upornost i često dodatne troškove.
Jedan od najčešćih problema je manjak gvožđa. Ovaj mikroelement uključen je u čitav niz bioloških procesa i važan je za stvaranje hemoglobina. Više od petine svjetske populacije pati od njegovog deficita, a kod djece predškolskog uzrasta ta cifra raste i do 47%. Kod žena u reproduktivnom periodu i trudnica rizik je naročito izražen. Simptomi koji ukazuju na nedostatak gvožđa su stalni umor, slabost, glavobolje, bleda koža i lomljivi nokti. Najbolji prirodni izvori su crveno meso, džigerica, školjke i sirova cvekla.
Podjednako važan je i jod, koji obezbjeđuje pravilno funkcionisanje štitne žlijezde. Hormoni koje ona proizvodi regulišu metabolizam, utiču na rast i razvoj mozga, kao i na jačanje kostiju. Nedostatak joda pogađa trećinu svjetske populacije i može izazvati uvećanje štitne žlijezde, poremećaje disanja i debljanje. Kod djece manjak ovog elementa naročito štetno utiče na mentalni i fizički razvoj. Izvori joda su morske alge, riba, morski plodovi i jaja.
Vitamin D3 često se naziva „sunčevim vitaminom“, jer nastaje u koži pod uticajem sunčeve svjetlosti. Njegov deficit obično prolazi nezapaženo, ali kroz godine dovodi do slabljenja kostiju, povećane lomljivosti i slabosti mišića. Kod djece izaziva rahitis, a kod odraslih smanjen imunitet i veći rizik od malignih bolesti. Hrana ga sadrži u ograničenim količinama – nalazimo ga u ribljem ulju, masnoj ribi i žumancetu – pa se često preporučuje suplementacija i boravak na suncu.
Posebnu pažnju treba obratiti na vitamin B12, koji je ključan za stvaranje crvenih krvnih zrnaca i zdravlje nervnog sistema. Njegov nedostatak uzrokuje anemiju, probleme s pamćenjem, promjene raspoloženja i čak depresiju. Osobe koje ne konzumiraju namirnice životinjskog porijekla posebno su u riziku. Najviše ga ima u morskim plodovima, jetri, mesu, jajima i mlečnim proizvodima.
Magnezijum je mineral bez kojeg nije moguće pravilno funkcionisanje organizma. Učestvuje u gotovo 300 enzimskih reakcija i neophodan je za formiranje kostiju i balans kalcijuma. Njegov manjak izaziva srčane aritmije, grčeve mišića, migrene i sindrom nemirnih nogu. Prirodni izvori magnezijuma su bademi, crna čokolada i zeleno lisnato povrće.
Slično tome, kalcijum je osnov za zdrave kosti i zube, a utiče i na pravilno funkcionisanje nervnog sistema. Ako ga nema dovoljno, dolazi do osteoporoze i povećane lomljivosti kostiju. Nalazimo ga u mlečnim proizvodima, ribi sa kostima, kupusu, spanaću i brokoliju.
Ne smijemo zaboraviti ni vitamin A, važan za vid, kožu, rast ćelija i prevenciju starenja. On štiti od kardiovaskularnih bolesti i jača imunitet. Nedostatak izaziva suvu kožu, gubitak kose i slab vid. Najviše ga ima u džigerici, puteru, ribljem ulju i povrću poput šargarepe, bundeve i spanaća.
Cink je element od kojeg zavisi funkcionisanje imunog sistema, čula mirisa i sposobnost organizma da stvara proteine i DNK. Njegov manjak pogađa oko dvije milijarde ljudi u svijetu i dovodi do usporenog rasta, problema s varenjem, gubitka kose i slabog imuniteta. Preporučena dnevna doza je 8 mg za žene i 11 mg za muškarce. Najviše ga ima u ostrige, kakau, orasima, mahunarkama i zelenom povrću.
Svi ovi primjeri pokazuju da nedostatak vitamina i minerala nije rijedak problem, već globalna pojava koja pogađa različite grupe – djecu, mlade žene, starije ljude, pa čak i one koji slijede vegetarijanski način života. Najbolji način da se zaštitimo je uravnotežena i raznovrsna ishrana bogata prirodnim namirnicama. Kada to nije dovoljno, suplementacija može biti korisna, ali samo uz savjet ljekara.
Zdravlje je direktno povezano sa onim što unosimo u organizam. Vitamini i minerali nisu luksuz, već osnovna potreba tijela. Njihova ravnoteža čuva naš imunitet, energiju i snagu, pa je važno da im svakodnevno posvećujemo pažnju
