Generalno gledano svo voće i povrće je jako zdravo za naš organizam i preporučuje se da ga konzumiramo što više. Međutim postoje kategorije ljudi koji ne bi smjeli da konzumiraju smokve posebno onekoje su osušene.
Suhe smokve predstavljaju izuzetan izbor za konzumaciju u vrijeme posta iu hladnijim podnebljima jer učinkovito opskrbljuju tijelo neophodnom energijom. Ipak, njihov značajan kalorijski sadržaj predstavlja primarni nedostatak, koji zahtijeva umjerenost u njihovoj konzumaciji. Unos suhih smokava je koristan za zdravlje kostiju, nudeći značajnu podršku u očuvanju normalne gustoće kostiju. Osim toga, obiluju raznim vitaminima, posebno onima iz B kompleksa.
Bavljenje takvim aktivnostima tijekom studiranja pokazalo se korisnim kako za učenike i studente, tako i za one čija zanimanja zahtijevaju značajan mentalni napor. Ove opcije, zbog povišenog udjela kalcija, predstavljaju održivu zamjenu za mlijeko i mliječne proizvode kada njihov unos iz bilo kojeg razloga nije moguć. Osobama s dijagnosticiranim dijabetesom savjetuje se oprez pri konzumiranju suhih smokava, s obzirom na visok sadržaj šećera.
Na sličan način, osobe koje se pridržavaju dijete trebale bi izbjegavati pretjeranu konzumaciju. Ova preporuka uvelike je posljedica činjenice da proces sušenja značajno smanjuje sadržaj vlage u smokvama, što dovodi do povećane koncentracije glukoze. Suho voće sadrži znatan broj kalorija, što može predstavljati potencijalni rizik za osobe s dijabetesom. Visokokalorične namirnice zabranjene su čak i osobama s dijabetesom tipa 1, a ovo ograničenje postaje još bitnije za one s dijagnozom dijabetesa tipa 2, navodi web stranica Pobedi diabetes.org.
Suho voće ne sadrži spojeve koji snižavaju razinu šećera; umjesto toga, oni značajno podižu te razine, predstavljajući rizik. Stoga se suhe smokve ne preporučuju osobama s dijabetes melitusom, bez obzira na vrstu ili ozbiljnost stanja. Kako bi se produljio njihov vijek trajanja, industrijski proces sušenja smokava koristi sumporni dioksid i sulfite. Međutim, postoji velika bojazan u vezi s mogućnošću da te tvari izazovu alergijske reakcije kod nekih osoba, osobito onih s astmom.
Kao rezultat toga, preporuča se da takvi pojedinci izbjegavaju konzumaciju suhih smokava koje su prošle ovaj tretman. Dodatni tekst: Nekada smatran obrokom za pojedince s malo izbora, kačamak je trenutno u revitalizaciji kao “čista” egzotična poslastica. Ovo jelo, sastavljeno od bijelog ili žutog kukuruznog brašna, obično se naziva kukuruzna krupica ili palenta. Njegova priroda bez glutena čini kačamak ne samo ugodnom opcijom za doručak, već i jednim od najzdravijih dostupnih izbora.
Obiluje esencijalnim hranjivim tvarima, kukuruzno brašno osigurava tijelu ključne vitamine, uključujući A, E i razne vitamine B skupine, kao i širok raspon minerala. Kačamak je poznat po bogatom sastavu esencijalnih nutrijenata, uključujući fosfor, cink, kalij, magnezij, mangan i selen. Točnije, daje približno 380 kalorija na 100 grama i sastoji se od 12,7 posto vode, 10 posto proteina, 73 posto ugljikohidrata, 4,3 posto masti i 2,3 posto celuloze. Ugljikohidrati i masti prisutni u kukuruznom brašnu pozitivno utječu na zdravlje, posebice na rad crijeva.
Značajan sadržaj vlakana, zajedno sa složenim ugljikohidratima, potiče osjećaj sitosti. Te se hranjive tvari postupno apsorbiraju, čime se olakšavaju normalni probavni procesi u crijevima. Konzumacija kačamaka prvenstveno se pripisuje njegovim povoljnim svojstvima, koja su značajna za pojedinca i u odsustvu probavnih tegoba. Osim toga, kukuruz obiluje karotenoidima koji, u kombinaciji s korisnim biljnim mastima, značajno pridonose olakšavanju učinkovite crijevne peristaltike.
Ovaj proces je ključan u sprječavanju zatvora i održavanju probavne regulacije. S obzirom na sastav zdravih masnoća, složenih ugljikohidrata i biljnih vlakana, kukuruz se savjetuje kao vrijedan prehrambeni izbor osobama s visokom razinom kolesterola. Osim toga, neophodan je za prevenciju kardiovaskularnih bolesti i poboljšanje zdravlja srca. Kačamak se savjetuje za dojenčad i djecu jer pomaže poboljšanju probave i jačanju imuniteta kroz pročišćavanje i jačanje crijevne flore.
Osobe kojima je dijagnosticirana celijakija ili upalna bolest crijeva trebaju znati da kukuruz ne sadrži gluten. Stoga se oboljelima od Crohnove bolesti, upalnih bolesti crijeva i dijabetesa preporučuje da uvrste kačamak u svoj dnevni režim prehrane.
