Na tekstove koje je pisao za narodnjake, Bora je potpisivao pokojnu suprugu: A ovu pesmu je napisao za Cecu Ražnatović

Malo je poznato da je Bora Đorđević, legendarni roker i frontmen Riblje Čorbe, skladatelj nekoliko renomiranih pjesama narodne glazbe. Dok ga javnost prepoznaje po prodornim tekstovima i prkosnoj biti rock and rolla, Bora već dugi niz godina piše pjesme za izvođače sasvim drugog glazbenog žanra. Štoviše, brojne skladbe koje je stvorio pretočile su se u trajne hitove koji se i danas slave diljem Balkana.

Među tim primjerima je i pjesma Cece Ražnatović “Šta više da mi daš”, čiji je tekst napisao Bora Čorba. To, međutim, nije izolirana pojava; Đorđević je također prodavao svoje tekstove raznim narodnim umjetnicima, iako se u početku oklijevao tvrditi da je autor. U nedavnom intervjuu rekao je da mu to u tom trenutku nije odgovaralo, često pripisujući autorstvo svojoj tadašnjoj supruzi, pokojnoj Dragani.

• “U početku sam se ustručavao potpisivati ​​skladbe narodne glazbe koje sam stvarao, ali sam na kraju uvidio besmislenost ove odluke. U tom periodu potpisivao sam za svoju tadašnju suprugu, pokojnu Draganu…” , rekao je Bora.

• Pjesma “Nek me ne zavore vojvoje sa Morave”, koju izvodi pokojni Srećko Jovović, ilustrira njegovu iznimnu sposobnost pisanja impresivnih tekstova. S vremenom je Đorđevićeva perspektiva evoluirala, zbog čega je postao ponosan na svoje kreacije, a sada spremno ističe razne pjesme koje je skladao. Među njima se izdvajaju “Vodina ćerka” u izvedbi Predraga Živkovića Tozovca,

“Preskočit ću tezgu i jarak”, izvedena u prepoznatljivom stilu Šabana Šaulića, te pjesma “Stani malo, kafanski sviču”, koju mnogi pogrešno pripisuju. . narodne glazbe, iako je Bora njezin pravi autor.Tijekom jednog nastupa Đorđević je otkrio da je skladao pjesmu namijenjenu Miroslavu Iliću; međutim, nikada nije snimljen iz razloga koji ostaju nejasni.Pokolebaće se ili neće“, primetio je Bora Đorđević. “Možda mu jednostavno nije bilo suđeno.”

BONUS TEKST:

Poreklo: Maslina je poreklom iz Sredozemlja, a smatra se da je prvi put počela da se uzgaja u današnjoj Turskoj pre oko 6.000 godina. Rimljani i Grci su masline smatrali simbolima mira, mudrosti i plodnosti.

Starost stabla: Maslina je jedno od najstarijih stabala na svetu. Neka maslinova stabla mogu da žive i do 2.000 godina! Jedno od najpoznatijih stabala maslina nalazi se na Kritu, i smatra se da je staro više od 2.000 godina.

Različite vrste maslina: Postoji više od 1.000 sorti maslina širom sveta, ali samo nekoliko se koristi za proizvodnju maslinovog ulja, dok su druge specijalizovane za konzumaciju u svežem obliku. Na primer, sorta “Manzanilla” je popularna u Španiji, dok “Kalamata” masline dolaze iz Grčke.

Proces proizvodnje maslinovog ulja: Da bi se masline pretvorile u ulje, one se moraju brati, a zatim meljati i pritisnuti. Ulje masline je bogato mononezasićenim mastima koje su odlične za zdravlje, a najcenjenije vrste su ekstra devičansko ulje, koje se dobija prvim hladnim presecom.

Zdravstvene koristi: Masline i maslinovo ulje imaju mnoge zdravstvene prednosti. Sadrže antioksidanse i vitamine (posebno vitamin E i K), a redovno konzumiranje može poboljšati zdravlje srca, smanjiti upale i poboljšati probavu. Maslinovo ulje je takođe dobro za kožu i kosu.

Upotreba u kuhinji: Masline su osnova mnogih jela, naročito u mediteranskoj kuhinji. Koriste se u salatama, pastama, pečenju i kao grickalice. Takođe se koriste za pripremu tapenade (pasta od maslina) i raznih sosova.

Olive Branch (Maslinova grana): Maslina ima i simboličko značenje. U mnogim kulturama, maslinova grana predstavlja mir i pomirenje. U Starom zavetu, golubica koja je nosila maslinovu granu vratila se Noju, noseći znak da su popustile vode nakon potopa.