Andrej Marinc, bivši predsjednik Izvršnog veća Slovenije, preminuo je u 95. godini.
Andrej Marinc je postao politički major 1972. godine, a zatim je ostao na vrhu slovenačke politike do 1990. godine. Nakon promjene političkog sistema, više nije bio aktivan u politici.
Novembar 1972. bio je jedna od najvažnijih prekretnica u slovenačkoj politici. U Sloveniji, Srbiji i Hrvatskoj, svrgnuti su lideri političke liberalizacije.
U Sloveniji je harizmatični liberal Stane Kavčič morao da napusti mjesto predsjednika Izvršnog vijeća, kako se tada zvala vlada, a mjesto predsjednika Izvršnog veća preuzeo je tada 42-godišnji Andrej Marinc.
Marinc je bio prvi šef slovenačke vlade koji nije pripadao partizanskoj generaciji. Uprkos očekivanjima da će njegovo imenovanje okončati procese političke liberalizacije i društvene modernizacije, Marinc je ipak ušao u istoriju kao tehnološki modernizator.
Dvije godine nakon stupanja na dužnost, Josip Broz Tito je uradio nešto veliko za Sloveniju – položio kamen temeljac za izgradnju nuklearne elektrane u Kršku. Nuklearnom elektranom Krško, Slovenija se strateški oslonila na američku tehnologiju i modernizovala energetski sistem koji je često bio oštećen nestancima struje sedamdesetih godina 20. vijeka.
Marinc je vodio slovenačku vladu do 1978. godine, nakon čega je obavljao funkcije u Beogradu do 1982. godine; u početku je bio potpredsjednik savezne vlade, a do 1982. godine član predsjedništva savezne stranke.
Nakon povratka u Sloveniju, Marinc je vodio slovenačku stranku od 1982. do 1986. godine, a poslije 1986. godine, kada je slovenački Savez komunista objavio ostavku na vlast, bio je član predsjedništva SRS. U predsjedništvu je predvodio uticajni savjet za zaštitu ustavnog poretka.
Poslije 1986. godine, kada je njegov politički uticaj izblijedio, bio je i predsjednik organizacionog odbora takmičenja u skijaškim skokovima i letovima u Planici, prenosi Telegraf.