Na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu nedavno je uspješno izvedena transplantacija bubrega u kojoj je punica donirala bubreg svom zetu – nesvakidašnji i dirljiv čin koji otvara mnoga pitanja: o empatiji, zdravlju, zakonima, sistemu, ali i o nama kao društvu.
Oboje su dobro. Punica je već otpuštena iz bolnice, a zet se uskoro otpušta – rekao je dr. Damir Rebić, nefrolog KCUS-a u razgovoru za N1.
Ova transplantacija je prva takve vrste u BiH – punica svom zetu. Prije nekoliko mjeseci, sličan slučaj desio se kada je svekar darovao bubreg snaji.
– Svaka transplantacija nosi emociju, ali ovakvi nesrodni slučajevi dodatno pokazuju snagu ljudske dobrote – ističe Rebić.
KCUS je trenutno lider u broju transplantacija u BiH, a sljedeće sedmice planirana je još jedna – tzv. preemptivna transplantacija. Mladom pacijentu, prije nego što krene na dijalizu, majka će darovati bubreg.
– Pacijent je već bio pripremljen, nismo gubili vrijeme. On neće osjetiti traumu dijalize, već će nastaviti život bez prekida – objašnjava Rebić.
Brojke koje upozoravaju
Do sada je u 2025. godini u KCUS-u urađeno 9 transplantacija. Prošle godine bilo ih je 17 – od čega 8 kadaveričnih (od preminulih donora). Ove godine – nijedna.
– Bez kadaverične donacije, sistem ne može opstati. Potrebna je jaka mreža, lanac u kojem nijedna karika ne smije ispasti – upozorava dr. Rebić.
Problem nije samo broj – problem je sistem
Iako u BiH postoji federalna lista čekanja na kojoj se trenutno nalazi 217 pacijenata, Rebić tvrdi da je to daleko od realnog brojać:
– Imamo 2.700 ljudi na dijalizi. Realno, najmanje 600-700 njih ispunjava uslove za transplantaciju. Liste nisu ažurirane.
Dodaje da se često pacijenti šalju na transplantacije u inostranstvo – najčešće u Tursku, Hrvatsku ili Njemačku – ako se u BiH ne mogu izvršiti zbog složenih imunoloških ili hirurških prepreka.
Donorske kartice bez zakonske težine
U BiH potpisivanje donorske kartice još uvijek nema zakonsku snagu – u svakom slučaju, porodica preminulog mora dati saglasnost.
– Kartica ipak ima svoju vrijednost. Ona signalizira porodici da je pokojnik imao želju da daruje organe – pojašnjava Rebić.
U zemljama poput Hrvatske i Španije svi građani su potencijalni donori, osim ako se izričito nisu izjasnili drugačije za života.
Rebić jasno poručuje: BiH hitno treba kampanju o darivanju organa.
– Imamo podršku svih vjerskih zajednica. I religijski gledano – darivanje organa je sevap, čin dobra. Svi smo statistički prije kandidati da primimo organ nego da ga darujemo – ističe.
Regionalne razlike i potencijal
U Tuzli, nekadašnjem lideru transplantacija, u prvih šest mjeseci ove godine urađene su samo tri transplantacije. Razlog je – nedostatak stručnog kadra. U Republici Srpskoj transplantacije se ne rade, ali postoji plan da se one uskoro ponovo pokrenu.
– Jedna karika kad ispadne – urušava se cijeli lanac. Najveći izazov danas su odlazak stručnjaka, tromost sistema i nedostatak posvećenosti – kaže Rebić.
Prevencija: Najvažniji korak za zdravlje bubrega
Na pitanje kako očuvati bubrege, Rebić odgovara jednostavno:
– Voda. Hidratacija je ključ. Bubrezi ne bole dok ne bude kasno. Redovni pregledi mogu spasiti život.
U saradnji s Federalnim zavodom za javno zdravstvo, Udruženje nefrologa uskoro pokreće nacionalni program za prevenciju hronične bubrežne bolesti.
