Roditelji koji žele da odgaje samopouzdanu i uspješnu djecu trebalo bi da razmisle prije nego što izgovore dvije naizgled bezazlene riječi- “dobro obavljeno”.
Iako ova fraza tokom vaspitavanja djece ne šteti djeci, ona završava razgovor, obašnjava dječja psihologica Beki Kenedi.
Tokom gostovanja u podkastu The Tim Ferriss Show, Kenedi je istakla da djeca često traže iskreno priznanje i povratnu informaciju od roditelja kada im pokazuju crteže, školske projekte ili sportske uspjehe.
“Riječi ‘dobro obavljeno’ ne pružaju dovoljno vrijednosti djetetu i ne podstiču njegovu unutrašnju motivaciju”, izjavila je Kenedi.
Kada djete s ponosom pokazuje roditeljima šta je postiglo, njegov glavni cilj nije samo da dobije pohvalu, već i da osjeti da je njegov trud prepoznat.
Pohvale treba da se fokusiraju na trud i upornost
Kenedi naglašava da bi roditelji trebalo da koriste pohvale koje jačaju djetetovo samopouzdanje i osjećaj dostignuća.
“Ključno je koristiti pohvalu koja se fokusira na trud, upornost i strategiju koju je dijete koristilo da bi postiglo rezultat”, dodaje.
S njom se slaže i psihoterapeutkinja Lesli Kopel, koja upozorava da površna komunikacija može djeci ostaviti utisak da nisu važna.
Primjer toga je klasično pitanje: “Kako je bilo u školi?” na koje dijete najčešće odgovori s “OK”. To roditeljima ne daje puno informacija, a djetetu ne pruža osjećaj da ih stvarno zanima šta mu se događa.
Kako bolje pohvaliti dijete?
Stručnjaci savjetuju da roditelji koriste otvorenija i konkretnija pitanja, poput: “Koji ti je bio najbolji dio dana?”, “Šta si naučio dok si radio ovaj projekat?” ili “Kako se osjećaš zbog svog uspjeha?”. Na ovaj način, roditelji ne samo da pokazuju interes, već i podstiču djecu da sama prepoznaju sopstvenu vrijednost i trud.
Kenedi upozorava da djeca koja previše zavise od spoljašnje validacije mogu odrasti s osjećajem nesigurnosti, praznine i teskobe.
“Ako djeca nauče prvo da prepoznaju sopstveni trud prije nego što traže pohvalu od drugih, to im pomaže u kasnijem životu – bilo da se radi o poslu, prijateljstvima ili kreativnim projektima. Bez tog unutrašnjeg osjećaja vrijednosti, mogu postati zavisna od potvrde drugih, bilo kroz lajkove na društvenim mrežama, mišljenje prijatelja ili kasnije – šefova i kolega”, zaključila je ona, prenosi b.92.
