Bez obzira da li ste iskusni baštovan ili tek početnik ovaj savet zlata vredan uspeva svima tako da detaljno pročitajte i odlučite da li će te upotrebiti savet ove godine.

  • Paprike su povrće koje zahtijeva pažljivu njegu, posebno u ranim fazama rasta, jer pravilna briga u tom periodu direktno utiče na kasniji razvoj biljke, broj cvjetova i kvalitet plodova. Da bi vaše biljke bile snažne, zdrave i otpornije na bolesti, važno je razumjeti njihove osnovne potrebe – počevši od svjetlosti, preko prihrane, pa sve do pravilnog presađivanja i zalivanja.

Mlade sadnice paprika zahtijevaju mnogo svjetla, pa je preporučljivo da ih držite na prozoru koji prima dosta sunčeve svjetlosti ili da obezbijedite dodatno osvjetljenje pomoću lampi za biljke, naročito ako ih uzgajate iz rasada u zatvorenom prostoru. Bez dovoljno svjetla, biljke će se izduživati i biti slabe, što može negativno uticati na njihov kasniji razvoj.

  • Kada je riječ o prihrani, važno je koristiti blage, prirodne supstance koje ne oštećuju mlade biljke. Jedna od najefikasnijih i najjednostavnijih domaćih prihrana uključuje samo tri sastojka koje gotovo svako već ima kod kuće. Ova kombinacija jača biljke, poboljšava njihov rast i štiti ih od bolesti, naročito gljivičnih oboljenja.

Za pripremu ove prirodne prihrane biće vam potrebni:

– 1 kašika suvog kvasca
– 1 kašika sode bikarbone
– 1 litra tople vode

Priprema je jednostavna: u toplu vodu dodajte kvasac i sodu bikarbonu, pa sve dobro promiješajte. Ostavite smjesu da odstoji oko dva sata kako bi se sastojci aktivirali i sjedinili. Nakon toga, razblažite ovu koncentraciju sa 10 litara čiste vode. Dobijenom tečnošću zalijte paprike u korijenu.

  • Kvasac je bogat vitaminima iz B kompleksa, mineralima i mikroelementima koji pomažu u jačanju korijena i podstiču rast biljke. Osim toga, on obogaćuje zemljište korisnim mikroorganizmima koji pomažu u razgradnji organske materije i oslobađanju hranjivih tvari. Soda bikarbona, s druge strane, djeluje kao prirodni fungicid – suzbija razvoj gljivica i pomaže u očuvanju zdravlja listova i stabljike. Kada se ova dva sastojka kombinuju, dobijate moćan prirodni eliksir za svoje biljke.

Ovu prihranu možete primjenjivati svake dvije do tri sedmice, naročito u fazi intenzivnog rasta i formiranja prvih cvjetova. Bitno je da biljke prethodno zalijete običnom vodom kako ne bi došlo do šoka usljed koncentracije hranjivih materija.

  • Osim pravilne prihrane, ne zaboravite da paprike vole rahlu i plodnu zemlju, redovno, ali umjereno zalivanje (da se zemlja ne natopi, već održava vlažnom), kao i redovno presađivanje ukoliko sadnice postanu prevelike za svoje prvobitne posude.

Uz ove jednostavne korake, čak i ako ste početnik, vaše paprike mogu izrasti u jake biljke koje će vas nagraditi obiljem zdravih, ukusnih plodova. Prirodan pristup, uz malo strpljenja i ljubavi, daje najbolje rezultate.

BONUS TEKST

Grčko ostrvo Ikarija, smešteno u Egejskom moru, jedno je od retkih mesta na planeti koje je dobilo status tzv. „Plave zone“ – regiona u kojima ljudi žive neuobičajeno dugo, često prelazeći granicu od sto godina života. Zapanjujuće je da čak 13% stanovnika Ikarije koji su učestvovali u jednoj studiji iz 2009. godine ima više od 80 godina, što je znatno više od svetskog proseka. Poređenja radi, u Severnoj Americi i Evropi takvih osoba je svega oko 4%, a na globalnom nivou samo 1,5%.

  • Dajan Kočilas, kulinarska stručnjakinja i autorka brojnih knjiga o grčkoj kuhinji, ima porodične korene upravo s ovog ostrva i već gotovo dve decenije vodi školu kuvanja u svom domu na Ikariji. Njen pogled na ishranu stanovnika ovog ostrva temelji se ne samo na ličnom iskustvu već i na dubokoj povezanosti s tradicijom i svakodnevnim životom lokalnog stanovništva.

Jedna od osnovnih karakteristika ishrane Ikarijaca jeste visoka prisutnost pasulja i mahunarki. Leblebije, sočivo, pasulj i suvi grašak nalaze se na jelovnicima gotovo svakog dana. Ove biljke ne samo da su bogate vlaknima i biljnim proteinima, već su i zasitne, pa omogućavaju zdravu i dugotrajnu energiju. Zamena mesa ovim sastojcima doprinosi dugovečnosti, smanjujući rizik od hroničnih bolesti.

  1. Beli luk je još jedan nezaobilazan element ove ishrane. Ne koristi se samo zbog ukusa, već i zbog brojnih zdravstvenih benefita – antibakterijskih svojstava i uticaja na jačanje imuniteta. Ikarijanci ga često kombinuju s biljnim čajevima, đumbirom i medom, posebno kod prvih znakova prehlade.

POVEZANI ČLANCIVIŠE OD AUTORA