– Kako se osjećaš kao slobodna žena, Alexa?
– Izvanredno, Jinx! – odgovori brzo mlada žena, prisilivši se na smiješak, kojim nije mogla zavarati prijateljicu. Alexa se uopće nije dobro osjećala, ma koliko se mjesecima unaprijed veselila ovom trenutku. Pokušavala je razumom uvjeriti samu sebe da propali brak nije isključivo njezina krivica. No, ako je to točno, odakle ovaj osjećaj promašenosti i praznine?
Brzo je dodala: – Ne znaš koliko sam ti zahvalna.
– Pustimo zahvalnost, Alexa. Mi gramzivi odvjetnici obavljamo
posao samo radi velike zarade.
Alexa se nasmiješi, ali spazi kako je prijateljičine oštre, plave oči pažljivo promatraju. Martha Jenson, poznatija po nadimku Jinx, bila joj je iskrena prijateljica, a ne samo odvjetnica, u posljednjih nekoliko teških mjeseci otkako se odselila od muža, pa do sudskog rješenja o rastavi, koje je dobila tog dana. Alexa joj se toplo nasmiješila. Jinx se za nju borila kao vučica, jer su Courtney i njegovi pravnici nastojali izvući što povoljniji ishod parnice. Jinx ju je cijelo to vrijeme pažljivo slušala, tješila i hrabrila. Branila je Alexine interese kao da su njezini vlastiti. Uostalom, mlada je žena bila previše zbunjena i potresena da bi mogla donositi bilo kakve odluke ili predlagati korisne prijedloge. Ona je znala i osjećala samo jedno: da ne želi više živjeti sa svojim mužem! Sve je ostalo prepustila odvjetnici.
– Jesi li razmišljala što ćeš sada? – upita Jinx. – Odšteta će ti u prvo vrijeme pomoći, ali moraš potražiti neki posao.
– Da, imaš pravo. – složila se Alexa i dodala: – Ti si cijelo vrijeme matrala da moram tražiti alimentaciju. Možda si imala pravo, ali znaš i sama zašto sam je odbila. Ne želim nikakve pomoći od čovjeka kojega sam prestala cijeniti. – Aleksa ju je gledala tužno, a usta su joj se izvila u bolnu grimasu.
– Poštujem tvoje razloge, Alexa, ali ovo nije trenutak za samosažaljenje, već za djelovanje. Najbolje bi bilo da se što prije zaposliš. Trebat će ti vremena da se prilagodiš novom načinu života…