Da li ste spremni na izazov da testirate svoje vozačke sposobnosti? Kružni tok može delovati jednostavno, ali ovaj izazov pokazuje da i naizgled obične situacije mogu testirati vašu pamet i reflekse. Svi se spotiču na njega jer zahteva brzu procenu, precizno reagovanje i dobar osećaj za prostor. U ovom članku predstavljamo kako ovaj vizuelni test izaziva pažnju i koliko je teško proći ga bez greške…
Vožnja kroz kružni tok naizgled izgleda kao jednostavna stvar – dovoljno je pratiti putanju i izaći kada treba. Međutim, iskustvo pokazuje da kružni tok sa dvije trake mnogim vozačima i dalje stvara ozbiljne dileme. Najveći problem nastaje kod izlaska iz kružnog toka, jer neki vozači i dalje vjeruju da onaj ko se nalazi u unutrašnjoj traci može slobodno presjeći put onome u vanjskoj. To je opasna zabluda koja često vodi u saobraćajne nezgode.
Prema važećim propisima, prednost prilikom napuštanja kružnog toka uvijek pripada vozilu koje se kreće vanjskom trakom. Drugim riječima, automobil iz unutrašnje trake ne smije presjeći put onome koji se već nalazi u vanjskoj i koji ide prema izlazu. Ako vozač iz unutrašnje želi da izađe, mora se pravovremeno prebaciti u vanjsku, ali tek kada se uvjeri da to može učiniti bez ometanja drugih. Ovo pravilo postoji radi sigurnosti svih učesnika i sprečavanja bočnih sudara, jer upravo takvi incidenti spadaju u najčešće u kružnim tokovima.
Zašto dolazi do tolikih zabuna? Razlog leži u pogrešnoj percepciji. Mnogi vozači misle da unutrašnja traka ima neku vrstu „prioriteta“, kao na autoputu gdje se lijeva koristi za preticanje. Međutim, unutar kružnog toka stvari funkcionišu drugačije. Unutrašnja traka nije preticajna – ona je cirkulacijska, namijenjena kretanju u krug i pripremi za kasnije skretanje. Vanjska traka je izlazna i vodi direktno ka svim izlazima. Upravo zato prednost se uvijek daje onome ko se već kreće vanjskom putanjom.
Stručnjaci iz Auto Kluba Jutarnjeg lista ističu da je problem često i u lošoj signalizaciji. U mnogim gradovima oznake na kolovozu nisu dovoljno jasne, što zbunjuje vozače i dovodi do konflikata. Posebno je rizično kada nema horizontalne signalizacije koja jasno pokazuje obavezu prestrojavanja prije izlaska. Prema njihovim analizama, najviše sudara u kružnim tokovima upravo nastaje zbog vozača koji iz unutrašnje trake skreću naglo desno, ne obazirući se na one u vanjskoj.
Još jedna česta greška jeste neuključivanje pokazivača pravca. Kada vozač ne signalizira da planira izaći, drugi učesnici u saobraćaju ostaju u neizvjesnosti i teško predviđaju njegovo kretanje. Kasno prestrojavanje takođe predstavlja problem – mnogi shvate tek u posljednjem trenutku da nisu u pravoj traci i tada naprave paničan manevar. Uz to, neki voze kroz kružni tok neprilagođenom brzinom, kao da se nalaze na otvorenom putu. A kružni tok nije autoput – njegova svrha je smirivanje saobraćaja i povećanje sigurnosti.
Kako onda pravilno savladati vožnju kroz kružni tok sa dvije trake? Prvo i osnovno pravilo je da se planira unaprijed. Prije nego što uđete, morate znati gdje izlazite i na osnovu toga odabrati traku. Ako idete na prvi izlaz, uvijek birate vanjsku traku. Ako izlazite kasnije, koristite unutrašnju, ali na vrijeme se prestrojite u vanjsku prije samog izlaska. Tokom vožnje pratite retrovizore i mrtvi ugao, koristite pokazivače i obavezno provjerite da li je vanjska traka slobodna prije nego što napustite kružni tok. Jednostavno pravilo za pamćenje glasi: onaj u vanjskoj traci ima prednost pri izlasku, dok se onaj u unutrašnjoj mora prilagoditi.
Upravo to pravilo potvrdili su i stručnjaci iz Radija Sarajevo, naglašavajući da se većina vozača nesvjesno dovodi u opasnost jer ulazak u kružni tok shvataju kao priliku da „ubrzaju“ i zaobiđu ostale. Umjesto toga, poručuju da je kružni tok oblikovan tako da svi učesnici imaju jednaku šansu i da se vožnja odvija bez naglih zaustavljanja. Ali to je moguće jedino ako se poštuje prednost vanjske trake i ako vozači jasno pokazuju svoje namjere.
Posljedice nepravilne vožnje u kružnom toku mogu biti ozbiljne. Najčešće su to bočni sudari koji uzrokuju materijalnu štetu, ali nerijetko dolazi i do povreda, naročito kada su u pitanju motori i biciklisti. Osim toga, nepoštivanje pravila povlači i novčane kazne, kao i kaznene bodove koji dugoročno mogu dovesti do oduzimanja vozačke dozvole. Pravilan način vožnje ne samo da čuva živote i imovinu, već osigurava i brži protok saobraćaja, što je osnovna svrha kružnih tokova.
Kako prenosi Blic, u Srbiji su upravo kružni tokovi sa dvije trake među najčešćim mjestima za saobraćajne nesreće u urbanim sredinama. Policija godinama apeluje na vozače da obrate pažnju na signalizaciju i da ne ulaze u kružni tok ako nisu sigurni u pravila. U nekim gradovima uvedeni su i dodatni znakovi sa ilustracijama koje jasno pokazuju kako se pravilno kretati, što je smanjilo broj nezgoda. Međutim, edukacija vozača ostaje ključni faktor.
Vožnja kroz kružni tok je test pažnje i discipline. Ona pokazuje koliko vozači poštuju pravila i jedni druge. Kada bi svi dosljedno primjenjivali jednostavno pravilo da vanjska traka ima prednost, većina nezgoda bila bi spriječena. Na kraju, suština kružnog toka nije brzina, nego sigurnost i protočnost. Zato svaki vozač, prije nego što uđe, treba da se zapita – da li zna gdje ide i da li je u pravoj traci?
Učenje pravilne vožnje kroz kružni tok može djelovati kao sitnica, ali upravo te „sitnice“ čine razliku između sigurnog puta i opasnog manevra. Baš zato je važno ponavljati: unutrašnja traka služi kretanju i pripremi, vanjska je izlazna, a onaj ko je u vanjskoj ima prednost. Kada to postane navika, kružni tok iz glavobolje pretvara se u jedno od najsigurnijih rješenja modernog saobraćaja.
