U ljetnjem štampanom izdanju časopisa Vog nalazi se reklama za jedan modni brend koja je privukla veliku pažnju javnosti.
Naime, na stranicama časopisa prikazane su manekenke koje poziraju ispred mora, noseći ljetnje haljine, a njihova građa, koža i kosa izgledaju naizgled savršeno – zato što su kreirane putem vještačke inteligencije (AI). Veliki broj čitalaca nije oduševljen konceptom, koji pokreće mnoga pitanja o kreativnosti, etici i uticaju koji takav AI sadržaj može imati na publiku.
Iako možda djeluje kao bezazlena kampanja, mnogi čitaoci i korisnici društvenih mreža se pitaju – šta ovakve slike znače za modele od krvi i mesa koji se godinama bore za mjesto u tako popularnom magazinu i za veću raznolikost u modnoj industriji? Takođe, mnogi korisnici društvenih mreža ističu da su zabrinuti kako takvi AI modeli utiču na publiku, naročito mlade, koji se već bore sa nedostižnim standardima ljepote koje modna industrija postavlja.
Redakcija Voga navodi da je riječ o plaćenoj reklami, a ne uredničkom sadržaju (te ne snose odgovornost za način na koji je reklama napravljena), ali ovo je prvi put da se u samom magazinu, a i reklamama u prodavnicama, pojavljuje vještački kreirana osoba. U uglu stranice sitnim slovima je naznačeno da žena sa slike uopšte ne postoji, već da je riječ o modelu koji je u potpunosti generisan pomoću AI.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Kako je AI model dospio u časopis
Iza kampanje stoji kompanija Serafin Valora, koju vode dvije preduzetnice specijalizovane za razvoj vizuelnog sadržaja uz pomoć AI. Objasnile su da su za brend Ges razvile nekoliko varijanti modela, od kojih su izabrane jedna djevojka smeđe kose, a druga plave. Kako su rekle za medije, proces nije bio jednostavan – kreiranje takve reklame navodno traje nedjeljama, a njihove usluge mogu dostići i cijenu od šest cifara, prenosi Bi-Bi-Si.
Iako ističu da ne stvaraju nerealne ili nedostižne standarde, osnivačice kompanije priznaju da su im najuspješnije objave na društvenim mrežama upravo one koje prikazuju „tradicionalno privlačne žene“. Pokušaji da se ponudi veća raznolikost, uključujući drugačije građe tijela ili tonove kože, nisu naišli na iste, pozitivne reakcije publike. Dodale su da tehnologija još uvijek ne omogućava uvjerljivo generisanje žena koje se razlikuju od tipičnog standarda ženske ljepote.
Etika, ljepota, budućnost
Razlika u odnosu na tradicionalne metode retuširanja fotografija je u tome što AI modeli uopšte ne polaze od stvarne osobe, već su dizajnirani da budu savršeni od samog početka, bez ijedne ljudske mane. Sve ovo ponovo pokreće staru, ali i dalje aktuelnu brigu – kakve posljedice promovisanje nerealnih standarda ljepote može imati na samopouzdanje, mentalno zdravlje i razvoj poremećaja u ishrani kod publike koja gleda ovakav sadržaj, posebno među mladima?
Osim toga, otvaraju se i brojna etička pitanja unutar same modne industrije. Rad na jednoj kampanji obično uključuje mnogo više ljudi od samog modela – tu su fotografi, stilisti, šminkeri, producenti… Ako AI rješenja postanu prihvaćena, takve uloge više neće biti potrebne i pojačava se globalni strah od smanjenja radnih mjesta u kreativnim industrijama usljed razvoja ove tehnologije.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
S druge strane, kompanija koja stoji iza kampanje tvrdi da im je cilj da ponude alternativu, ne zamjenu. Ističu da zapošljavaju kreativce i da često koriste stvarne osobe i fotografije kao polaznu tačku. Ipak, na sopstvenom sajtu kao prednost svoje usluge navode eliminisanje troškova studija, osoblja, putovanja i angažovanja modela.
Kritike na račun Voga šire se društvenim mrežama. Dio javnosti smatra da je ovim potezom magazin, inače jedan od najuticajnijih u industriji, legitimisao upotrebu AI modela kao novi standard, a neki su toliko nezadovoljni reklamom da ističu kako su zabrinuti za budućnost cjelokupne modne industrije.
Pitanje koje ostaje jeste – šta je sljedeće? Stručnjaci predviđaju porast upotrebe AI modela u marketingu, ali ne vjeruju da će u potpunosti zamijeniti stvarne ljude. Potencijalno pozitivan ishod mogla bi biti mogućnost da svako od nas, uz pomoć digitalnog alata, vidi kako bi mu određena odjeća stajala – što bi moglo demokratizovati modu. S druge strane, ako ovaj trend ode predaleko, postoji realna opasnost da se publika počne distancirati od sadržaja i izgubi povjerenje ne samo u brendove, već i u štampane medije.
Vrijeme će pokazati kakvu će ulogu AI imati u kreativnim industrijama u budućnosti – ali za sada je sigurno da publika nije u potpunosti spremna da prihvati novi pravac.