Kukruma je jako zdrav i popularan način koji se u našoj kuhinji počeo intenzivno koristiti u zadnje vreme,a koje to pogodnosti ima i ko ne sme da je koristi saznajte u nastavku članka..

  • U posljednje vrijeme, začini poput kurkume i đumbira sve češće nalaze svoje mjesto u našim kuhinjama, ne samo zbog arome i ukusa koje pružaju jelima, već i zbog brojnih koristi koje imaju za zdravlje. Ipak, važno je znati da čak i najzdraviji prirodni sastojci, ako se ne koriste pravilno, mogu izazvati neželjene efekte kod određenih grupa ljudi.

Kurkuma, često nazivana “zlatom prirode”, vijekovima se koristi u narodnoj medicini, a danas sve više dobija pažnju i u savremenim istraživanjima. Glavni aktivni sastojak kurkume je kurkumin, poznat po svojim snažnim antioksidativnim i protuupalnim svojstvima. Zahvaljujući ovim karakteristikama, kurkuma može pomoći u borbi protiv mnogih fizičkih i psihičkih tegoba.

  • Jedna od zapaženijih dobrobiti kurkume jeste njeno pozitivno djelovanje na raspoloženje. Kurkumin stimuliše proizvodnju serotonina i dopamina – hemikalija koje u mozgu regulišu osjećaj sreće i zadovoljstva. Zbog toga se redovna konzumacija kurkume preporučuje osobama koje se bore s tjeskobom ili blagim oblicima depresije. Uz to, kurkuma doprinosi i zdravlju srca. Smanjuje rizik od nastanka krvnih ugrušaka, reguliše krvni tlak i pomaže u održavanju zdravog nivoa holesterola.

Kurkuma takođe jača imunološki sistem zahvaljujući visokom sadržaju antioksidansa, pomaže u obrani organizma od infekcija i pomaže smanjenju upalnih procesa. Istraživanja pokazuju da kurkumin može usporiti razvoj kancerogenih stanica, naročito kod raka dojke, bubrega i debelog crijeva. Osim toga, kurkuma se povezuje i sa smanjenim rizikom od neurodegenerativnih bolesti poput Alzheimera i Parkinsonove bolesti, budući da podstiče regeneraciju moždanih stanica i povećava prisustvo moždanog neurotrofnog faktora (BDNF).

  • Ovaj začin je i odličan saveznik probavnom sistemu – podstiče izlučivanje žuči, ublažava nadutost i olakšava varenje. Zbog toga se često koristi kod osoba koje pate od sindroma iritabilnog crijeva ili ulceroznog kolitisa.

Najčešći način konzumacije kurkume je kroz napitke – čaj od kurkume ili tzv. „zlatno mlijeko“, koje se pravi miješanjem kurkume sa toplim mlijekom, a često se dodaju i med, cimet, limunov sok ili kokosovo ulje radi pojačanog učinka. Kurkuma se može dodavati i u svakodnevna jela – juhe, rižota, variva ili smoothieje. Važno je napomenuti da se apsorpcija kurkumina znatno poboljšava kada se kombinira sa crnim paprom i zdravim mastima poput kokosovog ulja ili avokada.

  • Međutim, iako je kurkuma korisna, nije pogodna za sve. Trudnice i dojilje bi trebale biti oprezne jer kurkuma može izazvati kontrakcije materice. Osobe sa žučnim kamencima također bi trebale izbjegavati veću konzumaciju, jer može pogoršati stanje. Također, ljudi koji imaju problema s bubrežnim kamencima trebaju znati da kurkuma sadrži oksalate koji mogu doprinijeti njihovom nastanku.

Kod dijabetičara, kurkuma može uticati na razinu šećera u krvi, stoga je važno prethodno se posavjetovati sa ljekarom. Kurkuma takođe ima prirodna svojstva razrjeđivanja krvi, pa je treba izbjegavati neposredno prije bilo kakvih operativnih zahvata.

  • Kurkuma je bogata vitaminima B6, C, E i K, a sadrži i mnoge važne minerale poput željeza, kalija, cinka, bakra i selena. Osim toga, sadrži i vlakna koja pomažu probavnom zdravlju. Preporučena dnevna količina kurkume za odrasle kreće se između 3 i 10 grama, dok bi djeca i starije osobe trebale konzumirati manje količine.

Uvođenjem kurkume u svakodnevnu prehranu moguće je značajno poboljšati opće zdravstveno stanje, ali je važno da to bude umereno i prilagođeno individualnim potrebama organizma. Najbolje je savjetovati se sa zdravstvenim stručnjakom, naročito ako već imate dijagnostikovano neko hronično stanje ili uzimate određene terapije.

  • Kurkuma je mnogo više od začina – to je prirodni saveznik zdravlju, ali samo ako se koristi promišljeno i odgovorno.

POVEZANI ČLANCIVIŠE OD AUTORA