Obavljanje više zadataka tijekom vožnje, poput telefoniranja, u kombinaciji s lošim navikama kao što su pušenje, konzumacija alkohola i stalni stres, može ozbiljno utjecati na zdravlje i dobrobit pojedinca. Kroz sve ove čimbenike, naš mozak može postati preopterećen, što smanjuje njegovu funkcionalnost i povećava rizik od raznih bolesti.
Da bi mozak optimalno radio, važno je hraniti ga zdravom hranom, osobito onom koja ima nizak udio masti, jer kvalitetna prehrana direktno utječe na mentalne funkcije. Stručnjaci, poput neurokirurga Alexandru Vlado Ciurea, smatraju da je mozak sklon uživanju u jednostavnim stvarima, poput čokolade i vode, a najvažnija stvar za njegovu funkcionalnost je redoviti osmijeh, koji poboljšava raspoloženje.
Ciurea, sa više od 50 godina iskustva i gotovo 23.000 operacija, ističe da naše svakodnevne loše navike imaju velik utjecaj na zdravlje mozga. Prekomjerno korištenje elektroničkih uređaja, poput mobilnih telefona i televizije, može štetno utjecati na mozak, jer dovodi do smanjenja koncentracije i produktivnosti. U današnjem društvu, gdje su društvene mreže postale svakodnevna navika, često nas one više izoliraju nego povezuju s drugima. Umjesto toga, važno je graditi stvarne veze i interakcije s ljudima oko nas.
Postizanje zdravog mozga nije teško, a može se početi malim promjenama u svakodnevnoj rutini. Na primjer, ranije ustajanje, otvaranje prozora za svjež zrak, duboko disanje i pijenje dvije čaše vode odmah nakon buđenja mogu imati značajan utjecaj na vašu energiju i mentalnu jasnoću. Voda je ključna jer aktivira probavni sustav i pomaže tijelu da se oporavi od noćnog sna. Kroz ove navike, mozak se priprema za dan i razmatra probleme koji su nas mučili prethodnog dana. Također, usklađivanje rutine spavanja može smanjiti nesanicu, što je ključno za mentalno zdravlje.
S druge strane, loše navike poput pušenja negativno utječu ne samo na srce, nego i na mozak. Zbog toga je važno ujutro odvojiti vrijeme za miran doručak bez distrakcija i stresova. Fokusiranje na kvalitetnu prehranu, fizičku aktivnost i zdravu emocionalnu ravnotežu može pomoći u očuvanju mentalnog zdravlja.
Mentalno zdravlje također ima značajan utjecaj na naše fizičko zdravlje. U današnjem stresnom okruženju, stres postaje jedan od glavnih faktora koji uzrokuju niz zdravstvenih problema. Stres povećava razinu hormona kortizola, što može dovesti do ozbiljnih bolesti poput hipertenzije, dijabetesa, pa čak i depresije. Kako bi se smanjili učinci stresa, važno je prakticirati fizičku aktivnost, meditaciju i održavati uravnotežen životni stil.
Osim stresa, kvalitetan san je presudan za mentalno zdravlje. Tijekom sna, mozak obrađuje informacije, konsolidira memoriju i obnavlja tijelo. Nedostatak sna ili loša kvaliteta sna mogu povećati rizik od anksioznosti, depresije i smanjenja koncentracije. Stvaranjem rutine spavanja i smanjenjem uporabe elektroničkih uređaja prije spavanja možemo značajno poboljšati kvalitetu sna i time poboljšati mentalnu i fizičku dobrobit.
Mozak je nevjerojatno fleksibilan i sposoban za prilagodbu kroz cijeli život. Ovaj fenomen, poznat kao neuroplastičnost, omogućava da poticanjem mentalnih aktivnosti poput učenja novih vještina, čitanja, igre i društvene interakcije održimo mentalnu oštrinu. Redovita mentalna stimulacija također pomaže u prevenciji kognitivnog pada, što je posebno važno u starijoj dobi.
Uz to, zdravlje crijeva ima izravan utjecaj na mentalno zdravlje. Znanost je dokazala da crijeva i mozak komuniciraju, a disbalans u crijevima može povećati simptome depresije i anksioznosti. Kako bismo podržali zdravlje crijeva, važno je konzumirati hranu bogatu vlaknima, poput voća, povrća i integralnih žitarica, te fermentirane proizvode poput jogurta, kefira i kiselog kupusa.
Na kraju, emocionalna inteligencija igra ključnu ulogu u održavanju mentalnog zdravlja. Razumijevanje vlastitih emocija i sposobnost njihovog izražavanja pomaže u smanjenju stresa i izgradnji zdravih međuljudskih odnosa. Razvijanje emocionalne inteligencije omogućuje bolje suočavanje s životnim izazovima i povećava opću unutarnju ravnotežu.
Zaključno, mentalno zdravlje je temelj dobrog fizičkog zdravlja i za njegovo poboljšanje potrebno je posvetiti se redovitoj fizičkoj aktivnosti, zdravoj prehrani, dobrom snu, emocionalnoj ravnoteži i mentalnoj stimulaciji. Ove navike mogu značajno poboljšati kvalitetu života i omogućiti duži, zdraviji život.
