Danas sve veći broj ljudi pati od depresije i anksioznosti a većina ni ne prepoznaje stanje u kojem se nalazi. Posebno je zabrinjavajuće što i veliki broj mladih ljudi pati od ovih poremećaja.
Depresija se danas smatra jednom od najčešćih ili najopasnijih psihičkih bolesti na Zemlji. Unatoč uobičajenoj zabludi da je povezana s tugom, zapravo je zamršenija i opsežnija. Tuga je uobičajena emocija koju pokreću gubitak ili razočaranje i obično se pogoršava s vremenom. Nasuprot tome, depresija se ne uklanja sama od sebe; umjesto toga, trajat će tjednima, mjesecima ili čak godinama. To će značajno utjecati na kvalitetu života. Prepoznavanje znakova depresije u ranim fazama najvažniji je dio pravovremene pomoći i oporavka.
Razlika između tuge i depresije Ključno je prepoznati da tuga nije bolest. Kada je netko izgubljen, doživljava odvajanje, gubi posao ili ima neuspjeh, prirodno je i neophodno osjećati tugu. Ona nam pomaže da se prilagodimo novim okolnostima. Međutim, depresiju karakterizira gubitak emocija i umjesto toga postaje stanje koje preplavljuje cijelo biće. Pojedinca više ne zanimaju stvari koje su ga prije činile sretnim, osjeća se praznim, bezvrijednim i bez nade. Emocionalni simptomi depresije Jedan od najranijih simptoma depresije je osjećaj neprestanog očaja.
Pojedinac ne vidi izlaz iz situacije u kojoj se nalazi, vjeruje da slijede loša vremena i da se ništa ne može promijeniti. Također, postoji pretjerana krivnja za stvari na koje pojedinac nema kontrolu. Dodatno, uočeni su uobičajeni osjećaji beznađa i pesimizma. Ljudi koji imaju depresiju obično opisuju gubitak zadovoljstva. Ništa ne može zadovoljiti njihove potrebe – druženje s prijateljima, omiljena zabava, posao ili uspjeh. Ovo emocionalno “zločesto” iskustvo razlikuje se od tuge, potonje uključuje nedostatak emocija, dok prvo još uvijek omogućuje pojedincu da se nasmije ili pronađe utjehu u voljenim osobama.
Fizički simptomi koji su uobičajeni, ali se zanemaruju. Depresija se također očituje u ponašanju i emocijama. Često će ostaviti mrlju i na tijelu. Pacijenti imaju poremećaje spavanja – uključujući nesanicu ili jaku pospanost. Apetit se mijenja, a osoba može postati manja ili veća. Česti su i drugi problemi, poput glavobolje, bolova u mišićima, probavnih smetnji i općeg slabosti. Ono što je posebno važno spomenuti je da se klasičnim liječničkim pregledima često ne može dokazati uzrok ovih tegoba, jer su tegobe posljedica psihičkog stanja.
Dodaci i zamjene u ponašanju i redovitim aktivnostima Depresija mijenja način na koji osoba komunicira sa svijetom oko sebe. Želja za uspjehom je smanjena, čak i za jednostavne pothvate. Osoba može zanemariti svoj posao, školu ili obiteljske obveze. Često će apstinirati iz društva, izbjegavati interakcije i neće sudjelovati u intervjuima ili raspravama jer to nema želju. U najtežim slučajevima prisutan je i gubitak interesa za osobnu higijenu i brigu o sebi. Rizik od suicidalnog ponašanja Jedan od najozbiljnijih simptoma depresije su suicidalne misli.
Čovjek može vjerovati da njegov život nema značaja ili da bi bilo bolje da ga nema. Ove izjave se nikada ne smiju zanemariti, jer mogu ukazivati na značajnu opasnost. Pravovremena reakcija okoline u ovakvim situacijama može spriječiti smrt. Kada je prikladno potražiti pomoć? Ako simptomi traju dulje od dva tjedna i utječu na svakodnevno funkcioniranje, radi se o depresiji, a ne samo o privremenoj tuzi. U ovom slučaju potrebna je stručna pomoć.
Stručnjak za mentalno zdravlje, poput psihologa, psihijatra ili psihoterapeuta, može pomoći u prepoznavanju uzroka i pružiti terapiju, bilo kroz razgovor, lijekove ili kombinaciju metoda. neophodna je podrška okoliša Depresija se ne smatra nedostatkom ili sramotom, već bolešću koja zahtijeva razumijevanje i pomoć. Članovi obitelji i prijatelji mogu imati značajan utjecaj na proces oporavka. Ključno je ne osuđivati pacijenta ili davati općenite savjete poput “budi jači” ili “saberi se”.
Umjesto toga, treba pokazati strpljenje, podršku i stručnu pomoć. Vrlo se razlikuje od tuge, koja je prolazna i uobičajena, ali depresija je dugotrajno stanje koje treba liječiti. Ako se u vama ili u vašoj okolini pojavi dugotrajna letargija, gubitak interesa, ubojstvo i beznađe, nemojte odgađati. Učinkovit odgovor, stručna pomoć i podrška okoline mogu poslužiti kao početak puta ozdravljenja i povratka užitku života.
