U prvim danima Zemlje, kada je Mjesec tek formiran, dani su bili dugi oko pet sati, ali zbog Mjesečevog kočionog efekta na Zemlju tokom posljednjih 4,5 milijardi godina, dani su se usporili na 24 sata.
Mjesec se vrlo polako udaljava od Zemlje i jednoga dana će to uticati na pojam vremena kakav danas poznajemo, otkrivaju naučnici. Razlog zbog kojeg se postupno udaljava od naše planete ima veze s gravitacijom i nečim što se zove sila plime i oseke. Kada Mjesečeva gravitacija djeluje na Zemlju, to uzrokuje izbočenje okeana – stvarajući plimu. Međutim, zbog Zemljine rotacije, to izbočenje ne nalazi se tačno ispod Mjeseca, već je malo ispred njega.
To stvara svojevrsno ‘gravitacijsko nadmudrivanje’, i kako je izbočenje ispred Meseca, ono ga zapravo povlači naprijed u njegovoj orbiti. Zbog toga se Mjesec polako udaljava, brzinom od otprilike 3,82 centimetra godišnje. Kako se naša planeta udaljava od Mjeseca, Zemljini dani postaju duži za otprilike 1,7 milisekundi svakih 100 godina. Naučnici to mogu tačno izračunati zahvaljujući ogledalima koja su astronauti s Apolo misije ostavili na Mjesecu. Odbijanjem lasera od tih ogledala, udaljenost do Mjeseca može se vrlo precizno izmjeriti.
“Iako 3,78 centimetara ne zvuči mnogo, ta mala razlika tokom dovoljno dugog vremenskog razdoblja mogla bi uticati na život na Zemlji, usporavajući njenu rotaciju”, rekla je naučnica Megi Aderin Pokok za BBC.
“Na samim počecima Zemlje, kada je Mjesec tek nastao, dani su trajali oko pet sati. Ali, zbog Mjesečevog kočionog učinka na Zemlju u poslednjih 4,5 milijardi godina, dani su se usporili na 24 sata, koliko traju danas – i nastaviće se da se produžavaju i ubuduće.”
Naučnica je objasnila i kako se došlo do ove računice.
“Posmatranjem dnevnih linija rasta korala, možemo izračunati broj dana koji su se desili tokom godine u prošlim periodima i iz ovoga vidimo da su dani sve duži – brzinom od 19 sati na svakih 4,5 milijardi godina”, objasnila je.
“Dužina dana, odnosno brzina rotacije planete, igra veliku ulogu u njegovoj stabilnosti.”
Ona je sve to je uporedila s ‘tanjirom koji se vrti na štapu’ i rekla kako je ‘ključ da se tanjir brzo okreće, jer ako se uspori – padne na pod’.
“Na sličan način, kako se Zemljina rotacija usporava, naša planeta bi mogala da počne lagano da se klima – što bi moglo imati razoran učinak na godišnja doba”, upozorila je.
Iako ljudska vrsta nema puno razloga za strah, naučnica napominje da većina životinja nije toliko prilagodljiva, i ako bi te promene nastupile naglo zbog nestabilnog planetarnog kolebanja, mnoge životinje ne bi bile u stanju da dovoljno brzo evoluiraju kako bi hibernirale ili migrirale na sigurno.
